Vršac, jedan od najlepših banatskih gradova, nalazi se u severoistočnom delu Srbije, odnosno jugoistočnom delu Vojvodine uz rub Panonske nizije, u podnožju i na obroncima Vršačkih planina. Deo teritorije opštine Vršac zauzima prostor prirodnog rezervata Deliblatske peščare, poznate kao "Evropska Sahara". Prva naselja javljaju se u neolitu, u doba glačanog kamena o čemu svedoče arheološki nalazi. Ljudska naselja dobijaju stalniji karakter dolaskom Slovena (pozni srednji vek) u ove krajeve, a pre njih ovde su boravili Kimerci, Tračani, Kelti, Skiti, Dačani, Rimljani, Sarmati, Gepidi, Avari i drugi. Današnji simbol grada, Vršačka kula, nastao je u prvoj polovini 15. veka u vreme Ugarske vlasti. Pojedini izvori govore da je trvrđava podignuta na mestu starorimske kule osmatračnice. Podigao je Đurađ Branković posle pada Smedereva za odbranu od Turaka. U 20. Vršac je ušao kao grad sa 25.000 stanovnika i sa dosta razvijenom malom industrijom, snažnom trgovinom i obnovljenim vinogradarstvom. Po izbijanju I svetskog rata, status srpskog stanovništva se izmenio, mnogi ugledni Srbi poslati su u progonstvo. U gradu su prestali da izlaze listovi na srpskom jeziku. Odnosi među narodnostima, posebno Srbima i Nemcima, u gradu počinju da se zaoštravaju sa pojavom fašizma u Nemačkoj. Nekoliko dana po oslobođenju grada u Vršac stiže i deo Glavnog štaba narodnooslobodilačke vojske na čelu sa vrhovnim komandantom - Josipom Brozom Titom, odavde se komanduje borbama za oslobađenje Beograda. Vršac sa patinom duge i burne prošlosti spremno je zakoračio u novi milenijum.Danas, kao i u većem delu svoje prošlosti, Vršac sa okolinom predstavlja multinacionalnu sredinu u kojoj se poštuju prava čoveka bez obzira na versku pripadnost. Posebne spomenike istorije i kulture predstavljaju vrednosti arhitekture. Vršac ima sačuvane pojedine građevine i čitave komplekse ambijentalne celine što predstavlja lepe primerke raznih stilova, posebno barokne i secesijske epohe. Rekonstrukcijom fasada sačuvana je njihova autohtonost i potencirane su njihova inventivna bogatstva, čime i sam grad dobija svoje posebno obeležje. Među ovim zgradama su i objekti koji imaju svoj istorijski, privredni, etnografski i arhitektonski značaj. Vršačke planine su 2000. godine postale međunarodno značajno stanište ptica u Evropi (Important Bird Area). Zahvaljujući svom jedinstvenom položaju u banatskoj niziji, zatim raznovrsnosti flore i vegetacije, bogatih šumskih ekosistema, lepih pejzaža i vidikovaca, veći deo šumskog područja ove planine je zaštićeno kao park prirode. Vršački breg predstavlja izletničko-rekreacionu zonu lokalnog stanovništva, a zabavu za sebe naći će i ljubitelji lova i ribolova, s obzirom da postoje delovi prirode namenjeni upravo ovim aktivnostima. Svima onima koji vole da zamene šetnju nečim dinamičnijim, na ovoj planini se pruža mogućnost paraglajdinga, kao nešto ekstremnijeg oblika uživanja u prirodnom ambijentu.

    Za ono što ste tražili nemamo ponudu. Pogledajte zato našu last minute ponudu ili preporučene ture.


Pronađi ture

Pronađite svoju željenu turu!